PAULA GRUBIŠA

Bonusi, remote rad i fleksibilnost — analiza benefita u hrvatskom IT-u prema istraživanju Tabua

Tabu je 2024. godine pokrenuo  istraživanje o benefitima u hrvatskom IT sektoru u kojem je do sada sudjelovalo više od 2 000 korisnika. Riječ je o najopsežnijem istraživanju te vrste u Hrvatskoj, koje pokriva više od 100 različitih benefita – od onih klasičnih poput godišnjeg odmora i bonusa, do specifičnih poput subvencioniranog vrtića ili psihološkog savjetovanja.

Ono što ovo istraživanje čini posebnim jest činjenica da po prvi put imamo sistematiziran i usporediv pregled benefita koje nude domaće IT tvrtke. Rezultati pokazuju, primjerice, da prosječan broj dana osnovnog godišnjeg odmora iznosi 23 dana, dok čak 50% zaposlenika ima mogućnost neograničenog remote rada. Uz to, sve je više tvrtki koje uvode plaćeno dopunsko zdravstveno osiguranje, dodatne edukacije i novčane bonuse kao standardnu praksu.

‍Prema anketama i mišljenjima naših korisnika na društvenim mrežama, najtraženiji benefiti su bonusi i novčane nagrade (uključujući i prigodne nagrade poput božićnica i regresa), a odmah iza njih slijede remote rad i fleksibilno radno vrijeme. Ovo istraživanje daje jasan signal: benefiti su postali jednako važan faktor kao i plaća, a u nekim slučajevima čak i važniji prilikom donošenja odluke o novom poslu ili ostanku u postojećem.

Ako već nisi, ispuni anketu o benefitima i vidi kako stojiš — link se nalazi na tvom Tabu profilu!

Što danas nazivamo benefitima?

Što zapravo možemo nazvati benefitima u današnje vrijeme? Još prije nekoliko godina pod benefite su spadali kava i svježe voće u uredu, ping-pong stol i sat vremena pauze za ručak. Danas to više nije dovoljno – benefiti su se transformirali iz neobaveznih dodataka u ključni dio radnih uvjeta.

‍Najtraženiji benefiti danas su upravo oni koji izravno utječu na financijsku sigurnost i kvalitetu života zaposlenika: bonusi i nagrade, mogućnost remote rada i fleksibilno radno vrijeme.

‍Kako je došlo do te promjene? Generacija mladih IT entuzijasta koja je prije nekoliko godina masovno ulazila na tržište rada sada je zrelija i odraslija — besplatna piva i PlayStation u uredu više ne funkcioniraju kao mamac. Takve ponude možda privuku studente i juniore koji tek ulaze u svijet rada, ali današnje tržište je drugačije. Potražnja za juniorima je manja, dok se seniori doslovno “kradu” između firmi, a upravo oni podižu standarde. Radi se o ljudima s obiteljima, kreditima i ozbiljnijim obavezama, kojima fleksibilnost, sigurnost i dugoročne pogodnosti znače daleko više od kratkoročnih perkova.

‍Kako se mijenja tržište, tako se mijenjaju i benefiti skupa s njima, a danas su neki od njih — poput remote rada — čak bitniji kod pregovora za posao od same plaće.

Fleksibilnost i remote rad

Danas velik broj ljudi čim vidi u oglasu za posao da nema opcije remote rada, samo ga preskoče i traže dalje — hibrid je minimum na koji će većina ljudi pristati. Ako smo 2021. godine za vrijeme pandemije svi mogli raditi od kuće bez problema, čemu odjednom potreba za potpunim povratkom u ured? Takvu praksu provodi velik broj tvrtki koji ili ne vjeruju u svoje zaposlenike i žele ih imati na oku da ih mogu bolje kontrolirati, ili imaju zastarjela uvjerenja i vlastite standarde da tvrtka nije ozbiljna ako zaposlenicima omogućuje da rade od kuće, barem povremeno.

Prema rezultatima Tabu ankete o benefitima, samo 5% zaposlenika mora raditi isključivo iz ureda, a čak 51% može raditi remote koliko god želi. Preostalih 44% ima određen broj dana koji može raditi remote, a ostatak radi iz ureda. Ovi rezultati su dokaz da je remote rad u domaćem IT-u postao standard, a ne privilegija   i na to trebamo biti ponosni.

Uz to, rezultati pokazuju da je fleksibilnost rada danas postala gotovo pa standard u hrvatskom IT-u. Najviše ispitanika, čak 60%, ima klizno radno vrijeme – rade puni radni dan od 8h, ali sami biraju kada će započeti. Još 29% uživa u fleksibilnom radnom vremenu, gdje broj odrađenih sati nije presudan sve dok je posao kvalitetno obavljen, a tek 11% i dalje radi prema strogo fiksnom rasporedu, što jasno govori koliko se tržište udaljilo od klasičnog modela rada “od 9 do 5”.

‍Rezultati pokazuju i kako se među benefitima sve više ističu oni povezani s obitelji i kvalitetom privatnog života. Najveći broj ispitanika ima plaćeni slobodan dan za prvi dan djeteta u vrtiću ili školi — čak njih 39%. Odmah iza toga slijedi opcija dovođenja kućnih ljubimaca na posao (30%), dok je plaćeni dopust u slučaju bolesti djeteta ima 25% ispitanika. Nažalost, tek 2% je navelo četverodnevni radni tjedan kao benefit koji imaju, što pokazuje da je ta praksa još uvijek rijetkost u domaćem IT-u, ali nadamo se da će i to kod nas zaživjeti.

Bonusi i prigodne nagrade

Novčani bonusi i prigodne nagrade pokazuju se kao daleko najčešći benefit u hrvatskom IT sektoru. Najviše njih ima oblik isplate jednom godišnje – tako bonus prima 34% zaposlenih, dok ga 29% uopće ne dobiva. Manji dio prima bonus uključen u mjesečnu plaću (20%), a 17% povremeno kroz stvarne jednokratne nagrade. Kada se pogleda iznos, prosječna godišnja neto nagrada iznosi impresivnih 2.390 €, dok polugodišnji bonusi prosječno donose oko 1.451 €, a mjesečni oko 925 €. Kod nagrada vezanih uz radni učinak, prosjeci se kreću na razini od 361 € mjesečno, 2.134 € godišnje i oko 1.019 € kao jednokratna nagrada.

Sezonski bonusi i prigodne nagrade i dalje su česta praksa – 89% zaposlenika prima božićnicu, 44% regres za godišnji odmor, a 38% uskrsnicu, dok ih samo 8% ne prima ništa od navedenog. Osim toga, financijski poticaji šire se i na druge oblike: 27% zaposlenih dobiva dodatnu naknadu za prekovremene sate, 15% dodatne slobodne dane umjesto povišene satnice, a 10% naknadu za rad vikendima, noću ili dežurstva.

Prema Tabu analizi božićnice 2024., prosječan iznos iznosio je 470 €, a čak 22% zaposlenika uz božićnicu dobiva i poklon-bon prosječne vrijednosti 100 €. U nekim slučajevima poslodavci su isplatili i dodatne bonuse uz božićnicu, pa su tako zabilježeni i iznosi veći od 1.000 €, što pokazuje koliko je ova praksa važna za motivaciju i zadovoljstvo zaposlenika. Uskrsnica je u 2025. prosječno iznosila 190 €, što je tek blagi porast u odnosu na prošlogodišnjih 175 €, a što se tiče regresa, rezultati za 2025. pokazuju da ga 51% zaposlenika ne prima, dok ga 45% prima, a 4% nije sigurno hoće li ga dobiti. Prosječni iznos regresa u 2025. iznosi 373 €, što je mali, ali kontinuirani rast u odnosu na prethodne dvije godine (313 € u 2023. i 346 € u 2024.). Podsjećamo da su božićnica, uskrsnica i regres dio iste kategorije neoporezivih nagrada – ukupno do 700 € godišnje.

Posebno zanimljiv trend je nagrađivanje preporuka novih zaposlenika — više od polovice ispitanika (58,5%) dobiva bonus za uspješne preporuke, a prosječni iznos iznosi 951 €. No, struktura isplate varira – 42% dobiva cijeli iznos odmah, 35% tek nakon određenog vremena, a 23% kroz djelomične isplate u više faza. S druge strane, nagrade za godine staža vrlo su rijetke – prima ih tek 12,6% zaposlenih, a prosječni mjesečni iznos iznosi 137 €.

Unatoč svemu tome, i dalje značajan udio zaposlenika ostaje bez dodatnih financijskih nagrada – 58% ispitanika navodi da uopće ne prima nikakav novčani bonus, dok 37% ima godišnji, 3% polugodišnji i 3% kvartalni bonus. Također, trinaestu plaću prima tek 6,9% zaposlenih, dok ju 93,1% nema.Sve ove brojke jasno pokazuju da su bonusi i novčane nagrade i dalje ključni dio ukupnog paketa benefita. Zaposlenici ih očekuju jednako kao i plaću, a poslodavci koji ih nude – bilo kroz sezonske nagrade, redovne bonuse ili referral sustave – imaju značajnu prednost u privlačenju i zadržavanju talenata.

Godišnji odmor i dodatni benefiti

Zakonska norma za godišnji odmor u Hrvatskoj iznosi 20 dana, no danas je jasno da je to premalo za većinu zaposlenika, posebno u IT sektoru gdje se ritam rada često mijenja i zahtijeva visoku koncentraciju. Prema podacima iz Tabu ankete, prosječan broj dana godišnjeg odmora u IT tvrtkama iznosi 23 dana, a poslodavci često dodaju još 3 dana, što ukupno daje 26 dana godišnjeg.

Prema rezultatima Tabu ankete o benefitima, samo 29% ispitanika ima zakonski minimum od 20 dana godišnjeg odmora. Većina poslodavaca ipak nudi više od propisanog, pa tako dodatni dani postaju standard, a najčešći broj dana godišnjeg je 25 dana, što ima 17% zaposlenih. Ovi podaci pokazuju da se godišnji odmor u domaćem IT-u sve češće koristi kao benefit kojim se povećava zadovoljstvo i lojalnost zaposlenika, a ne samo kao zakonska obveza.

Među rijetkim, ali vrlo poželjnim benefitima je neograničen godišnji odmor, koji ima tek 2,51% zaposlenika. Istraživanja pokazuju da prosjek dana koje zaposlenici zapravo koriste u firmama s neograničenim godišnjim iznosi oko 30 dana, što potvrđuje da ljudima treba više odmora, ali da su istovremeno odgovorni i ne zloupotrebljavaju ovaj benefit.

Uz osnovni godišnji, mnoge tvrtke dodaju dodatne slobodne dane:
- dan za rođendan – prisutan kod 8,9% zaposlenika
- dani za staž u firmi – nagrada za dugogodišnji rad
- dan za prvi dan djeteta u školi ili vrtiću — 39% zaposlenika
- dodatni dani godišnjeg za svako dijete, što neke tvrtke uvode kako bi podržale roditelje i ravnotežu između posla i obiteljskog života

Ovi dodaci pokazuju kako današnji benefiti sve više prate stvarne potrebe zaposlenika, a ne samo formalne zakonske norme, i omogućuju bolje planiranje odmora te veću motivaciju i zadovoljstvo zaposlenika.

Bez pravih benefita nema konkurentnosti

Jasno je da benefiti u hrvatskom IT sektoru više nisu tek dodatak na plaću, nego ključan dio ukupnog paketa koji značajno utječe na privlačenje i zadržavanje talenata. Bonusi, fleksibilnost i remote rad postali su nova norma, a dodatni dani godišnjeg i benefiti vezani uz obitelj sve više oblikuju očekivanja zaposlenika.

Danas se među benefitima sve češće nalaze i plaćanje AI alata koji olakšavaju svakodnevne zadatke, benefiti koji pomažu zaposlenicima u očuvanju mentalnog zdravlja, popularna Multisport kartica i razni programi koje nudi naš partner Moontop — one-stop shop za širok spektar digitalnih benefita za zaposlenike. Sve to pokazuje kako se pojam benefita širi i prilagođava modernom načinu rada i životnim potrebama zaposlenika.

Ipak, utopija benefita o kojoj mnogi i dalje maštaju izgleda otprilike ovako: neograničen godišnji odmor, četverodnevni radni tjedan, potpuna fleksibilnost remote rada, stabilna financijska sigurnost i kvalitetan work-life balans. To su ciljevi koji bi zaposlenicima donijeli dugoročnu ravnotežu i mir, ali su – osobito u Lijepoj našoj – još uvijek teško ostvarivi. Poslodavci rijetko mogu ponuditi nešto od navedenog, a i sami zaposlenici često svjesno spuštaju ljestvicu prioriteta. U konačnici, malo tko očekuje da će više tih benefita dobiti istovremeno od istog poslodavca (nećemo pretjerivati) — ali o njima se i dalje govori kao o idealima kojima bi tržište rada trebalo težiti.

Za poslodavce, to znači da bez kvalitetne kombinacije plaće i benefita teško mogu ostati konkurentni. Za zaposlenike, to znači da pri odabiru poslodavca trebaju gledati širu sliku – jer ono što dobivamo izvan same plaće često jednako snažno utječe na našu kvalitetu života.

‍Ako želiš vidjeti gdje stojiš u odnosu na ostatak tržišta i usporediti svoje benefite s drugima, ispuni anketu na svom Tabu profilu i doprinesi najopsežnijem istraživanju benefita u hrvatskom IT-u!