Opis Tabu Metodologije

Razgovor o plaći bez brojki je naracija - obje strane nagađaju, jača strana dobije.

Plaću treba određivati posao, a ne vještina pregovaranja. Osim ako je pregovaranje posao.

Tabu postoji da te brojke postoje. Ovdje piše odakle dolaze, kako se računaju i gdje su im granice.

Tri stvari koje se najčešće čuju o Tabuu

"Plaću upisuju samo nezadovoljni"

Rezultate čine plaće unesene ili osvježene u zadnjih 18 mjeseci - nekoliko tisuća ljudi. Svaki dan pristigne petnaestak do dvadeset novih ili osvježenih.

Svaki mjesec uspoređujemo prosječnu bruto plaću iz Tabua s onom koju Državni zavod za statistiku objavljuje za IT sektor. U zadnjih godinu dana poklapanje je oko 98%. Tabu je nekad malo iznad DZS-a, nekad malo ispod.

Da plaću upisuju samo nezadovoljni, ta razlika ne bi bila mala ni slučajna. Bila bi velika i uvijek u istom smjeru - Tabu bi trajno pokazivao niže plaće od službene statistike, a ne pokazuje.

Tabu uostalom i ne pita za zadovoljstvo. Pita kolika je plaća.

"Brojke su izmišljene"

Filter koji smo napisali izbacuje unose kojima ne vjerujemo. Plaće poput 1234, juniori s prevelikom plaćom ili plaće ispod minimalca. Ljudi koji imaju više godina iskustva nego godina života. Prevelik raskorak između upisanog bruta i neta, te štošta drugo. Filter se zove bullshit i u rezultate ulaze samo plaće koje kroz njega prođu.

Na Tabuu se ne bira ime firme. To je namjerno: ako lažnom plaćom nije moguće naštetiti nikome konkretnom, nema ni razloga za laž.

Tabuova brojka je često niža od one koju pokazuju drugi agregatori. Razlog nije u tome što su naši podaci lošiji - drugi čitaju oglase i ne filtriraju ekstremne unose na pravilan način. U Tabuu se trudimo prikazati stvarno stanje i kontekst.

"Tabu radi za poslodavce"

Firma u Tabuu ne vidi ničiju pojedinačnu plaću, nego medijane, prosjeke i raspone za grupu. Podatke po kojima se nekoga može prepoznati ne prodajemo i ne dijelimo - ne dozvoljava to ni GDPR, ni moral.

Firme plaćaju pristup Tabuu. Od toga Tabu živi i zato je zaposlenicima besplatan. To je cijeli model i nemamo ga potrebu skrivati.

Logika prigovora ipak ne drži. Firma koja želi platiti što manje nema razloga kupiti podatke o tržišnoj plaći - takvoj firmi ti podaci ne trebaju. Firme koje kupe Tabu znaju otkriti da su ispod tržišta, i onda dignu plaće. To smo čuli više puta.

Medijan koji vidi firma i medijan koji vide zaposlenici je isti broj. Tabu ne mijenja brojku po tome tko gleda.

Gdje su granice ovih podataka

Ne provjeravamo unose, osim kroz bullshit filter. Nitko ne šalje platnu listu i ne postoji način da je tražimo, pa filter hvata očite gluposti, ali ne i suptilne.

Ako vas u nekoj kombinaciji pozicije i senioriteta ima manje od pet, ta se usporedba ne prikazuje nikome - ni zaposlenicima, ni firmama. Tako nitko ne može biti prepoznat po svojoj plaći.

Plaće starije od 18 mjeseci ne ulaze u rezultate. Koriste se samo kroz projekciju, a projekcija je točna oko 90%. Projekcija se uključuje u filterima.

Rijetke pozicije nemaju dovoljno podataka i ostaju izvan usporedbe.

Kako točno računamo bruto, kako radi projekcija i što šaljemo OpenAI-u za personalizirani savjet - sve je ispod.

Nakon što privatni korisnici Tabua ispune anketu, njihovi odgovori se pohranjuju u Google BigQuery radi učinkovite obrade i buduće upotrebe. Nakon obrade, podaci se prikazuju u Tabu aplikaciji na app.tabu.hr, u obliku jasnih i preglednih izvješća.

Privatni korisnici mogu ažurirati svoje podatke svaka tri mjeseca. Kada dođe do ažuriranja, za sve izračune koristi se najnovija verzija podataka. Ako korisnik potvrdi da su njegovi podaci nepromijenjeni, zadržava se prethodno unesena informacija. Kako bi se osigurala točnost, u datasetu se pomoću datumskih filtera prioritizira najnoviji unos za svakog korisnika, bez obzira na analizirano vremensko razdoblje.

Za izračun prosječnih plaća uzimaju se u obzir samo podaci unutar tri standardne devijacije od ukupne distribucije plaća i iznad minimalne plaće. Ključne metrike koje korisnici unose, poput godina iskustva i veličine tima, grupiraju se kako bi se spriječila mogućnost identifikacije pojedinaca.

Plaće se prikazuju točno onako kako su unesene, bez prilagodbi za broj radnih dana, čime se osigurava transparentnost prikazanih podataka.

Tabu primjenjuje "bullshit filter" kako bi isključio određene unose iz usporedbe plaća, osiguravajući pouzdanost rezultata. Iz podataka se uklanjaju, između ostalog:

Izuzetno visoke plaće prijavljene uz Junior razinu senioriteta.
Ekstremno visoke plaće prijavljene pod studentskim ugovorima.
Plaće ispod minimalne plaće, osim ako su povezane sa studentskim ugovorom.
Email adrese povezane s označenim ili sumnjivim domenama.
Unosi koji se smatraju sumnjivima na temelju određenih obrazaca ili nepravilnosti.

Ovaj proces filtriranja pomaže u održavanju integriteta i točnosti skupa podataka.

Prema zadanim postavkama, uključuju se samo podaci uneseni ili ažurirani unutar posljednjih 18 mjeseci, jer se stariji unosi smatraju zastarjelima i manje relevantnima za točne usporedbe.

Zadani filteri

Za privatne korisnike, zadani filteri uključuju samo unose koji odgovaraju sljedećim kriterijima:

pozicija korisnika,
senioritet korisnika, ako je primjenjivo,
država u kojoj se isplaćuje plaća,
vrsta ugovora korisnika,
plaća unesena ili ažurirana unutar posljednjih 18 mjeseci.

Za poslovne korisnike, zadani filteri su gotovo isti, bilo da uspoređuju vlastite zaposlenike ili analiziraju opće tržište.

Bruto i neto plaće u Tabuu

Nažalost, više od 60% Hrvata ne razumije u potpunosti bruto plaću. Umjesto da uzmu u obzir svoju bruto plaću - službeni, ukupni iznos prije oporezivanja i doprinosa - fokusiraju se isključivo na iznos koji im svaki mjesec sjeda na račun. Taj iznos nazivaju "neto" plaćom, iako često uključuje dodatke oslobođene poreza, poput troškova prijevoza, obroka i bonusa za učinak, što dodatno stvara konfuziju.

Kako bi se riješio problem široko rasprostranjenog nerazumijevanja bruto plaće, Tabu je u početku dopuštao korisnicima unos isključivo "neto" plaće, tražeći da navedu ukupan iznos koji primaju svaki mjesec, uključujući dodatke. Međutim, od 21. ožujka 2023. omogućeno je i unošenje bruto 1 plaće. Korisnicima se postavlja pitanje znaju li svoj bruto 1 iznos. Ako ga znaju, unose i svoju neto plaću s dodacima i bruto 1 plaću. Ako ne znaju, unose samo neto plaću s dodacima, a Tabu zatim izračunava bruto 1 iznos na temelju nekoliko parametara.

Zbog toga je zadana postavka na platformi Tabu prikaz neto plaća s dodacima - korisnici su obavezni unijeti taj iznos, jer se u praksi najčešće tako komunicira.

Ako želite saznati više o bruto plaći i načinu njezina izračuna, pogledajte naš webinar sa Tonijem Milunom.

Izračun prosječne bruto 1 plaće

Hrvatska

Za unose iz 2022. i 2023. se računa po sljedećoj formuli:

((((plaća - 132)-763)*(1/(1-(case when plaća-132>= 3981 then 0.3 else 0.2 end*(prirez/100)+case when plaća-132>= 3981 then 0.3 else 0.2 end))))+763)*1.25

Za unose iz 2024. se računa po sljedećoj formuli:

((((plaća - 132)-840)*(1/(1-case when plaća-132>= 4200 then viša_stopa else niža_stopa end)))+840)*1.25

Za unose iz 2025. i nadalje se računa po sljedećoj formuli:

((((plaća - 132) - 900) * (1 / (1 - case when plaća - 132 >= 5000 then viša_stopa else niža_stopa end))) + 900) * 1.25

Pojašnjenje:

132 su zaokruženi neoporezivi primici (uzeto kao prosječno),
763, 840, te 900 predstavljaju prosječni osobni odbitak - za 1 dijete, bez uzdržavanih osoba ili invalidnosti,
0.2 i 0.3 = 20% ili 30% poreza na dohodak,
1.25 je preračunska stopa za mirovinsko,
prirez i niža/viša stopa su povučeni iz mjesta koje je osoba unijela,
ako nemamo podatak o prirezu ili nižoj/višoj stopi, uzeto 18% ili 23.60%/35.40%, jer je gotovo 70% unosa iz Zagreba.

Srbija

Formula koja se koristi za pretvordbu neto plaća u bruto za Srbiju ovisi o visini upisane neto plaće.

Ako je neto manji od 4376.70 + 21.29 EUR, koristi se:

(plata - 21.29) / 0.701

Ako je veći, koristi se

6242.08 + ((plata - 21.29) - 4376.70) / 0.9

Pojašnjenje:

4376.70 je maksimalni neto od prave plate (bez dodataka)
21.29 je neoporezivi dodatak (2500 RSD = 21.35 EUR)
6242.08 je bruto plafon
0.701 je broj koji objedinjuje sve poreze za trenutnu godinu

Bosna i Hercegovina

Formula koja se koristi za pretvordbu neto plaća u bruto za Bosnu i Hercegovinu glasi:

((plata - 153) + 22.95) / 0.58

Pojašnjenje:

153 je umanjenje upisane plaće za dodatke, tj. prijevoz i prehrana. Koristi se 200KM za topli obrok i 100KM za prijevoz, prebačeno u eure.
22.95 je prosječni osobni odbitak uzet za 1 dijete, u eurima.
0.58 je preračunska stopa za 10% poreza na dohodak i 32% doprinosa, uzeto kao prosjek između FBiH i RS.

Projekcija plaća starijih od 18 mjeseci

Za korisnike koji nisu ažurirali svoju plaću u zadnjih 18 mjeseci automatski procjenjujemo koliko bi ona iznosila danas. Ti se unosi tada mogu uključiti u peer pool kao da su svježi.

Zašto: velik dio podataka u Tabuu je stariji od 18 mjeseci. Bez projekcije ti unosi padaju izvan peer poola, što znači manje podataka za usporedbu. S projekcijom je peer pool značajno veći i statistički pouzdaniji.

Kako računamo:

Za svaku kombinaciju pozicije, senioriteta i zemlje izračunamo kako je medijan plaće rastao kroz godine.
Stari unos pomnožimo s odgovarajućim faktorom rasta od godine unosa do danas.
Faktor je prilagođen rasponu plaće (niske plaće rastu drugačijom stopom od visokih), pa koristimo 5 percentila (P10/P30/P50/P70/P90) i linearnu interpolaciju između njih.
Ako za užu kombinaciju (npr. Backend Senior 1) nemamo dovoljno podataka, koristimo širu (Backend Senior, ili Backend ukupno).

Točnost: prosječna apsolutna greška procjene je oko 10-11% u back-testu na stvarnim plaćama. Veća je za vrlo niske i vrlo visoke plaće (oko 10% pristrasnosti) zbog inherentnog ograničenja statističkih modela.

Što ne projektiramo: za rijetke pozicije (npr. neke vodeće ili niche uloge) gdje nemamo dovoljno podataka da bi projekcija bila pouzdana, stari unosi se ne uključuju u peer pool. To je oko 10% ukupnog uzorka.

U filterima se bira između "Samo svježi" i "+ Procijenjeni", dakle ulaze li samo svježe plaće ili i procijenjene starije.

OpenAI personalizirani savjet

Za kreiranje personaliziranog savjeta kako povećati plaću koristi se OpenAI API. S OpenAI je potpisan Ugovor o zaštiti podataka, kako bi bili u skladu s GDPR. U OpenAI API se ne šalju ime ni e-mail adresa korisnika - šalju se podaci o plaći i profilu te interni identifikator kojim se unos razlikuje od ostalih.

Radi usporedbe s tržištem OpenAI-u je dostupan i skup plaća ostalih korisnika, u istom obliku i bez ikakvog identifikatora. Taj skup trajno stoji u OpenAI vector storeu - ne šalje se tek u trenutku izrade pojedinog savjeta.

Za svakog korisnika koji ima ažuriranu plaću je zasebno tražen savjet po njihovom jedinstvenom identifikatoru.

Savjet se povremeno ažurira - pogotovo nakon novog unosa plaće. OpenAI ne koristi podatke iz Tabua na ikoji drugi način, kao npr. poboljšanje svog LLM-a.

OpenAI prompt koji je korišten za generiranje savjeta:

You have access to market salary data.

The salaries listed are monthly net or gross salaries: "salary" field is monthly net salary with monthly allowances, "salary_bruto" field is monthly gross salary.

You will be provided with a JSON description of a single user marked with a unique_id - this user is referred to as Advisee.

Use the market data only to REASON about where the Advisee stands: compare them to others on the same position, seniority, company type and contract type, and identify what higher-paid comparable people have in common.

Your task is to give the Advisee concrete, actionable advice on how to increase their salary, addressed directly to them (it will be sent to them).

The advice must be realistic, e.g. moving to another company type or size, a change of contract type, working in an IT company or not, or attaining higher education.

The advice can't be that the Advisee should change their seniority or position.

For development positions, you can advise a change of technology if comparable people on the same position and seniority using other technologies are paid noticeably more.

Pay attention to seniority and years of experience.

If the Advisee is female and comparable male colleagues at the same seniority are paid more, advise her to raise the gender pay gap in her company.

Company type 'Primarno vlastiti proizvod' means a product company, while 'Djelomično agencija i vlastiti proizvod' means it is partially an agency and partially a product company.

Do NOT state specific salary figures of other people and do NOT invent exact peer amounts - describe market comparisons qualitatively (for example: 'people at your level in product companies earn noticeably more'), never as a precise number attributed to a colleague. The only salary the advice may mention as a number is the Advisee's own.

Focus on the concrete action the Advisee can take, not on quoting numbers.

Return ONLY a JSON object with exactly these two keys and no other text: {"advice_hr": "<the advice in Croatian>", "advice_en": "<the advice in English>"}.

advice_hr must be natural standard Croatian only (not Serbian or Bosnian) and address the user informally ("ti").

advice_en must be natural English.

Neither advice may reduce the person to a commodity: never advise increasing one's 'value' or 'worth'; in Croatian never use 'vrijednost' or 'tržišna vrijednost' for a person, and instead frame the advice around what the salary could or should be.

Keep each advice to one or two short sentences, roughly 30 words maximum. Both values must contain no line breaks and must not contain the word 'Advisee'.

Prava korištenja Tabu podataka

Podaci prikazani u Tabuu su agregirani i anonimizirani - nikad ne prikazuju plaću ni identitet pojedinca, nego statističke pokazatelje (medijan, prosjek, rasponi) za grupu.

Dozvoljeno je:

citirati agregirane brojke (medijane, raspone, trendove) u člancima, prezentacijama, objavama i analizama,
uz obavezno navođenje izvora - „Tabu“, s poveznicom na tabu.hr.

Nije dopušteno bez našeg dogovora:

masovno preuzimanje, kopiranje ili redistribuciju skupa podataka,
prikazivanje Tabu podataka kao vlastitih,
korištenje podataka za izradu konkurentskog proizvoda ili usporedbenog servisa.

Za komercijalno korištenje ili licenciranje podataka javite se na info@tabu.hr.